Medžlis u Puli

U Istarskom gradiću Pula koji se smatra najstarijim gradom u Hrvatskoj, starom preko 3000 godina, smjestio se Medžlis Islamske zajednica Pula koji drži tradiciju grad i spada u jednu od najstarijih u Hrvatskoj.

Medžlis Pula

Drugi svjetski rat

Nakon Drugog svjetskog rata u Pulu masovnije počinju dolaziti muslimani iz Bosne i Makedonije. Muslimani su na ova područja dolazili radi posla. Iz Bosne muslimani su u većini slučajeva radili kao građevinski radnici te pomogli da se Pula izgradi u jedan veoma lijep grad. Muslimani iz Makedonije, većinom albanskog i goranskog porijekla, dolaze i otvaraju slastičarnice te time promoviraju turizam. Prvu slastičarnicu u Puli otvorio je 1954. godine h. Ibrahimi Velija koja je danas jedna od najpoznatijih okupljališta puležanina. Do 1969.godine muslimani u Puli su svoje vjerske obrede obavljali po obiteljskim kućama. Tako da je 1965.godine u mjestu Galižana u obiteljskoj kući Sulejmana Crnovića mektebski vjeronauk pohađalo 30 djece.

Osnivanje islamske zajednice

Početkom 1969. godine nekolicina muslimana odlučno kreće na osnivanje Islamske zajednice. Osnivačka skupština je održana u prostorijama Adventističke crkve, 11.05.1969. godine, uz nazočnost tadašnjeg reisul-uleme h. Sulejman ef. Kemure. Tom prigodom izabran je i Odbor Islamske Zajednice koji je nosio naziv ''Odbor Islamske zajednice za Pulu i Istru'' te je pod njegovom nadležnošću bili svi gradovi u Istri (Labin, Raša, Poreč, Novigrad i Umag). Osnivači Islamske zajednice bili su: Šehu Džemail, Nezir Jažić, Hasan Huskić i Hamdija Sarajlić. Nakon osnutka Islamske zajednice, u prvoj polovini 1970, kupljena je kuća u Sarajevskoj ulici br.19 koja je preuređena u mesdžid, stan za imama, ured i mekteb. Nakon kupnje prostorija Izvršni Odbor Islamske zajednice za Pulu i Istru je formirao džematske odbore u Labinu, Umagu, Vodnjanu i Galižani. Islamska zajednica Pula je u vrlo kratkom roku došla do brojke od 250 članova te prostor u Sarajevskoj ulici je bio premali za sve muslimane. Godine 1984, na inicijativu tadašnjeg predsjednika Starješinstva Islamske zajednice za BIH, Hrvatsku i Sloveniju dr. Ahmed Smajlovića kupljena je nova, mnogo veća kuća u samom središtu grada Pule u ulici Leonarda da Vinčija br. 11 gdje je i dans smješten Medžlis Islamske zajednice Pula. Prostor u Sarajevskoj ulici zamijenjen je za dio prostora u Da Vinčijevoj ulici 1994. godine. Zgrada je temeljito renovirana u preuređena 1998. godine. Uz zgradu, Medžlis Islamske zajednice Pula, je kupio i dvorište (okućnicu). Kupnja dvorišta je trajala 20 godina jer je određeni dio dvorišta bio u privatnom vlasništvu a dio u vlasništvu Grada Pule. Zadnji dio zemljišta je kupljen 2005. godine tako da Medžlis Islamske zajednice Pula ima 1000 četvornih metara zemljišta i 630 četvornih metara prostora u kojem se nalazi mesdžid, dva imamska stana, kancelarije, učionice i restoran. Početkom 2005. godine za potrebe muslimana u Vodnjanu (mjesto udaljeno od Pule 10 km.) kupljen je stan u veličini 64 četvorna metra te je preuređen u mesdžid u kojem se klanjaju džume i obavlja mektebska nastava.

Predsjedništvo

Prvi predsjednik i osnivač Islamske zajednice u puli bio je Šejh Šehu Džemail, zatim Hasan Huskić, da bi nakon njega za predsjednika bio izabran Šehu Nevruz, koji je bio Predsjednik odbora sve do 1991. godine. Nakon njega je izabran Fuad Botonjić ali zbog odlaska u inozemstvo napušta funkciju predsjednika te se na njegovo mjesto postavlja Šehu Nevruz. Nakon Šehu Nevruza na mjesto predsjednika dolazi Nijaz Kadrić, nakon njega Mujo Jukan, zatim Midhat Ganibegović koji zauzet privatnim obvezama prepušta funkciju predsjednika dip.ing. Ibrahimu Hunduru. Nakon gosp. Hundura dolazi današnji predsjednik Izvršnog Odbora ugledni pulski geodet dip.ing. Mirsad Kugić. Članovi Izvršnog Odbora su: dip. Ing. Ibrahim Hundur, h. Munir Dervović, Jasim Omanović, Fuad Botonjić i Halil Jukan. Predsjednik Džematskog odbora Vodnjan je Ruzmir Bošnjaković.

Imami

Islamska zajednica Pula u svojim počecima nije imala svoga stalnog imama, nego su ovamo dolazili povremeni imami u mirovini ili učenici Medrese iz Sarajeva. Prvi stalni imam je bio rahmetli hadži Bećir ef. Jahić kao umirovljenik. Poslije njega dolazi Mustafa ef. Omerdić, svršenik teološkog Fakulteta u Libiji, koji ostaje godinu dana. Nakon njega dolazi Ejub ef. Kabil pa Sulejman ef. Huskić. Godine 1982. za imama dolazi Muharem ef. Šabić a nakon njega Asim ef. Aždahić . Sejfulah ef. Hodžić 01.12.1987. godine dolazi na dužnost glavnog imama i ostaje na toj dužnosti do 1998. godine kada odlazi u mirovinu i vraća se u svoje rodno mjesto. Uz Sejfula ef., do 1996. godine, imamsku dužnost obavljao je i Malik ef. Šljivo, svršenik Fakulteta Islamskih nauka u Sarajevu, a njegova supruga muallima Samira Šljivo također svršenica Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu je radila kao vjeroučiteljica u školama. Moramo napomenuti da je tokom rata u izbjegličkom centu Kamenjak radio kao imam Muharem ef. Djedović. Početkom 1998. godine na dužnost glavnog imama dolazi Vahid ef. Hadžić koji je tu dužnost obavljao do 2005. godine. Tada na dužnost glavnog imama dolazi današnji glavni imam Esad ef. Jukan. Esad ef. Jukan je rođen u Gradačcu ali je osnovnu školu završio u Puli, nakon toga medresu u Zagrebu i Fakultet islamskih nauka u Turskoj. Na mjesto imama 01.03.2006. godine dolazi Omer ef. Omanović koji je rođen u Puli te je završio osnovnu školu u Puli, zagrebačku medresu i trenutno je apsolvent na Fakultetu Islamskih nauka u Sarajevu. Uz imame u Medžlisu Islamske zajednice Pula uposlena je i jedna muallima, Sadžida Jukan, koja predaje vjeronauk u osnovnim školama. Imami i muallima intezivno rade na dušebrižništvu u bolnicama, zatvorima, kasarnama i staračkim domovima.

Rat u Bosni i Hercegovini

Tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu u Pulu i njenu okolicu došlo je preko 3000 muhadžira (izbjeglica). Za njih je bio obezbijeđen smještaj u dva izbjeglička centra. U tim ratnim godinama Islamska zajednica Pula je uz pomoć mnogih donatora pomagala svim muhadžirima koliko je bila u mogućnosti. U izbjegličkim centrima su bili otvoreni mesdžidi u kojima su se obavljali dnevni namazi i teravije. Mnogi muslimani, točnije njih 370, iz Pule su otišli kao dobrovoljci na različita ratišta u BIH. Nakon rata muslimani u Puli nisu izgubili osjećaj pomaganja unesrećenim u ratu. Medžlis Islamske zajednice Pula uz pomoć svojih džematlija svake godine organizira ljetovanje za djecu šehida uglavnom porijeklom iz Srebrenice.

U Domovinskom ratu iz Pule je diljem hrvatskih ratišta ratova veliki broj  muslimana od kojih je osam dalo svoje živote, a 37 su invalidi rata. Jedan od hrabrih muslimanski ratnika, Zehbo Latić (Crni), poznat je u gradu Puli kao junak domovinskog rata.

U gradu Puli i njenoj okolici, prema popisu iz 2001. godine, živi 4 325 muslimana ili negdje oko 4 % ukupnog stanovništva. U Medžlis Islamske zajednice Pula 450 obitelji su redoviti članovi i izmiruju svoja dugovanja prema Medžlisu. Islamski vjeronauk (školski i mektebski) pohađa 350 djece. Jedan od najvećih dostignuća ovog Medžlisa, sa čime se ponosi ovaj Medžlis, jest činjenica da je iz Medžlisa Islamske zajednice Pula do sada završilo sedam učenika medresu ''dr. Ahmed Smajlović'' te da su imami ovog Medžlisa porijeklom iz Pule. To je bio san i osnivača Islamske zajednice Pula da jednog dana imaju imame koji su rođeni u Puli. Naravno i danas imamo učenike koji pohađaju medresu a imati ćemo i u budućnosti. U Medžlisu islamske zajednice Pula uposleno je šest osoba. Osim imama i muallime trenutno kao blagajnik radi Zekira Alibegović, spremačica Masija Karga i domar Hamdija Karga.
Jedan od najvećih problema sa kojim se susreće Medžlis Islamske zajednice Pula jeste ne postojanje muslimanskog groblja. Groblja u kojem bi se pokapali samo muslimani. Muslimani su, nažalost, primorani u većini slučajeva svoje umrle pokapati u svojim rodnim državama; u Bosni, Kosovu, Makedoniji ili Albaniji. Ovaj problem se pokušava riješti već deset godina. 01.02.2006. godine predat je detaljni loborat predstavnicima Grada i županije te se očekuje da će do konca 2006. godine ovaj problem biti riješen te da ćemo moći svoje umrle ukapati u Pulskom muslimanskom groblju (mezarju).
Medžlis Islamske zajednice Pula je jedan od rijetkih Medžlisa u Hrvatskoj koji ima svoje vakife (donatore). Nabrojati ćemo samo neke: Adem Ramić, Ramo Redžić, Alija Ključo, Omer Bilajac, Halil Jukan, Nafi i Nijaz Kurteši, Mirsad Kugić, Ibrahim Hundur, Abdullah Nesimi, Arif Omanović i dr..

U budućnosti Medžlis Islamske zajednice Pula planira proširiti svoje prostorije, jer trenutne prostorije ne zadovoljavaju svim uvjetima i potrebama Medžlisa. Tokom džuma namaza molitveni prostor je premali za sve one koji prisustvuju džuma namazu. U tijeku je priprema za izradu dokumentacije za još jednu zgradu od 1200 kvadratnih metara u kojoj bi bio smješten mesdžid, nekoliko kancelarija, biblioteka, kongresna dvorana i drugi prateći sadržaji. Mi se nadamo da će do kraja 2007. godine biti gotova sva dokumentacija, te da ćemo početkom 2008. godine postaviti kamen temeljac. Naravno uz novu zgradu obavezno je da povećamo i broj članova Medžlisa. Kao što sam naveo u gornjem dijelu teksta negdje oko 40 % muslimana koji žive u Puli i njenoj okolici su članovi. Taj broj mora biti daleko veći i jedan od glavnih ciljeva uz izgradnju nove zgrade jeste i povećanje broja članova Medžlisa Islamske zajednice Pula.